Sub-categories
E-učenje u nastavnom procesu
Primjena statistike u stručnom i znanstvenom radu
Odsjek za politehniku

  • Razlozi za pokretanje programa cjeloživotnog učenja "Rukovođenje i strateško upravljanje u visokom obrazovanju"

    Kreatori obrazovnih politika i čelni ljudi u visokom obrazovanju u Hrvatskoj značajno se zalažu za institucionalnu autonomiju. Time se stavlja fokus na odgovornost samih institucija u sustavu visokog obrazovanja, ali i njihovo služenje potrebama društva i gospodarskog sektora. Ostali prioriteti, podcrtani i nacionalnom Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (iz listopada 2014.), uključuju poticanje izvrsnosti u poučavanju i znanstvenim istraživanjima.

    Postizanje ovih bitnih nacionalnih ciljeva na području visokog obrazovanja zahtijeva akademsko vodstvo koje posjeduje visoku razinu profesionalnosti i stručnosti u strateškom upravljanju složenim institucijama. Dok su visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj razvile znatnu izvrsnost u područjima poučavanja i istraživanja, upravljačke sposobnosti čelnih ljudi i administratora, pogotovo na javnim sveučilištima, slabe ili općenito nedostaju.

    Strateški menadžment u modernom sveučilištu zahtijeva razumijevanje organizacije uz pomoć širokog spektra znanja, od osnova financija do pripremanja odgovarajućih strateških pitanja za analizu institucijskih istraživanja.

    U posljednjem desetljeću u Europskom prostoru visokog obrazovanja prepoznata je potreba za razvojem kompetencija povezanih s rukovođenjem i strateškim upravljanjem kod čelnika i vodstva sveučilišta. Kao odgovor na tu potrebu pokrenut je sveobuhvatan projekt Modernizacija visokog obrazovanja, koji je rezultirao MODERN-om (europskom platformom za modernizaciju upravljanja u visokom obrazovanju). Cilj mapiranja povezanog s ovim projektom procjena je postojećih programa stručnog usavršavanja u području upravljanja. Procjena je otkrila rastući broj sveučilišnih programa povezanih s rukovođenjem u visokom obrazovanju diljem EU-a s ukupno 23 programa na razini diplomskog i četiri na razini doktorskog studija. Uz spomenute programe provodi se i niz kraćih tečajeva o stručnim temama. Istraživanje MODERN također pokazuje da niti jedno javno sveučilište u jugoistočnoj Europi još nije ponudilo diplomski ili doktorski studij u ovom području stručnosti. Pokretanje programa cjeloživotnog obrazovanja kao jednog od modula budućeg poslijediplomskog specijalističkog studija, prvi je korak u tom smijeru.

    Nakon uključivanja u Bolonjski proces predstavnici hrvatskog visokoobrazovnog sustava povremeno su sudjelovali u kontinuiranim programima stručnog usavršavanja. To su uglavnom EU projekti koje nude međunarodni partneri koji žele izgraditi i ojačati institucionalne kapacitete povezane s kvalificiranim stručnjacima u menadžmentu i administraciji visokog obrazovanja. U posljednja dva desetljeća ponuđeno je nekoliko važnih programa pod pokroviteljstvom UNESCO-ove katedre za menadžment u visokom obrazovanju Sveučilišta u Zagrebu. Te inicijative uključuju usku suradnju s Institutom za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji. Osim toga, od 2007. godine važan doprinos u području osiguranja kvalitete visokog obrazovanja dala je Agencija za znanost i visoko obrazovanje RH.

    Inicijativa u visokom obrazovanju za jugoistočnu Europu (HEISEE - Higher Education Initiative for Southeastern Europe), temeljena na partnerstvu nekoliko istaknutih dionika u hrvatskom visokom obrazovanju i Instituta za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji, predvidjela je sustavan i strukturirani plan i program za upravljanje sustavom visokog obrazovanja, koji bi se mogao pokazati učinkovitijim i imati trajniju korist od niza ad hoc tečajeva i radionica. Ovaj pristup razvija se kroz suradnju Sveučilišta u Rijeci i Instituta za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji.

    U sklopu HEISEE-a Agencija za znanost I visoko obrazovanje provela je online istraživanje s ispitanicima, od kojih 75 % s iskustvom na upravljačkim pozicijama, o potrebama profesionalnog razvoja u domeni upravljanja i rukovođenja u visokom obrazovanju. Rezultati su jasno pokazali rast svijesti o potrebi kontinuiranog profesionalnog usavršavanja djelatnika u administraciji i upravama.

    Potreba za pokretanjem programa opravdana je sljedećim:

    1. odnosom broja sličnih programa ponuđenih na europskim sveučilištima i u Hrvatskoj,
    2. statistički izračunatom projekcijom ukupnog broja potencijalnih kandidata,
    3. rezultatima ankete o procjenama potreba provedene u hrvatskom visokom obrazovanju.

     I. Prema podacima dostupnima na internetskoj stranici EU, Modernizacija upravljanja visokim učilištima u Europi - MODERN platforma (http://www.highereducationmanagement.eu/), trenutno se na europskim sveučilištima izvodi 27 studijskih programa na temu upravljanja u visokom obrazovanju. Od toga, četiri su na razini doktorskog, a 23 su na razini diplomskog studija. Znakovito je da niti jedan od tih programa nije ponuđen na javnim institucijama u Hrvatskoj ili u jugoistočnoj europskoj regiji. S obzirom na to da će program biti ponuđen na engleskom jeziku, očekuje se da će mu pristupiti i kandidati i izvan granica jugoistočne Europe.

     II. Prema podacima Statističkog ljetopisa Republike Hrvatske 2015. u Republici Hrvatskoj FTE (full-time equivalent) nastavnika i suradnika u nastavi bio je 10.055,1 (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2015/sljh2015.pdf). Iako u Ljetopisu nije naveden točan broj članova administrativnog osoblja, grube procjene predviđaju odnos akademskog i neakademskog osoblja od 3:1, što znači da je oko 3300 zaposlenika visokih učilišta stručno administrativno osoblje.

    Isto tako, u nekom trenutku u svojoj karijeri, otprilike četvrtina članova akademskog osoblja obnaša funkciju u upravama ili na rukovodećim pozicijama (pročelnici odjela, dekani, prodekani, rektori, prorektori itd.). Osim toga, veliki broj članova nastavnog osoblja tijekom svojih karijera uključuje se u rad raznih savjetodavnih odbora i tijela povezanih sa strateškim planiranjem i upravljanjem.

     III. Online istraživanje povezano s procjenom potreba za profesionalni razvoj u visokom obrazovanju provela je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (dobiveno je 194 odgovora od ukupno 315 institucija i pojedinaca). Rezultati jasno ukazuju na rastuću svijest ispitanika (75 % s iskustvom u rukovodećim pozicijama u VO) o potrebi kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnog osoblja, uprave sveučilišta i administrativnog osoblja.

    U sklopu projekta HR.3.3.15-0044 “Unapređivanje postupka vrednovanja programa na Sveučilištu u Rijeci: pilot-projekt” (UNAPRORI) Sveučilište je provelo online istraživanje kojem je pristupilo 5 prorektora, 9 dekana, 53 prodekana i 20 (zamjenika) pročelnika hrvatskih visokih učilišta. Obradom podataka dobivenih anketom te uz doprinos stručne radne skupine utvrđen je sveobuhvatan popis poslova i kompetencija koje bi trebali imati lideri u visokom obrazovanju, čime je još jasnije postalo da je obrazovni program koji svojim ishodima učenja jamči postizanje tih kompetencija nužan.

    Program je važan za akademsku i istraživačku zajednicu, za javna i privatna visoka učilišta, državna tijela (nadležno ministarstvo), kao i za druge javne institucije, s naglaskom na funkcioniranju i kvaliteti visokog obrazovanja.

    Institucijska strategija razvoja programa cjeloživotnog učenja (usklađenost s misijom i strateškim ciljevima institucije):

    Program je u potpunosti usklađen sa Strategijom razvoja Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020. U dijelu Strategije povezanim s organizacijom istaknuto je da Sveučilište u Rijeci nastoji imati najvišu razinu kvalitete, organiziranosti i odgovornosti kroz strateško upravljanje svim organizacijskim cjelinama, a kao jedan od ciljeva navodi se razvoj programa cjeloživotnog učenja za kontinuirano osposobljavanje i usavršavanje djelatnika Sveučilišta u domeni strateškog menadžmenta (pokazatelji: broj osposobljenih članova uprava i voditelja ustrojbenih jedinica te ukupan broj članova uprava i voditelja ustrojbenih jedinica; ciljana vrijednost: svi članovi uprava sastavnica i voditelji ustrojbenih jedinica osposobljeni su za strateško upravljanje i administriranje).

    Usklađenost s programom cjeloživotnog učenja Sveučilišta u Rijeci:

    Program cjeloživotnog učenja Rukovođenje i strateško upravljanje u visokom obrazovanju u potpunosti je usklađen s naputcima Sveučilišta u Rijeci o koncipiranju, organiziranju i realizaciji cjeloživotnog učenja Sveučilišta u Rijeci.

    Program slijedi Strategiju Sveučilišta u Rijeci i u dijelu povezanom s obrazovanjem; Sveučilište u Rijeci obvezuje se sustavno razvijati programe cjeloživotnog obrazovanja (navodi cilj: povećati broj programa cjeloživotnog učenja; indikator cilja je broj isporučenih ECTS bodova u programima cjeloživotnog učenja).

    Nositelj/i programa:

    Sveučilište u Rijeci, Trg braće Mažuranića 10, HR 51000 Rijeka

    Izvoditelj/i programa:

    Sveučilište u Georgiji, Sjedinjene Američke Države

    Sveučilište u Rijeci

    Koordinatori programa:

    - prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, Sveučilište u Rijeci

    prof. emer. Edward Simpson, Sveučilište u Georgiji

    Područje programa:

    Interdisciplinarno područje znanosti, povezano s obrazovnim znanostima.

    Trajanje programa:

    Izvođenje nastave traje 1 semestar, a mentoriranje, konzultacije (na daljinu) i pisanje završnog rada do 9 mjeseci.

    ECTS bodovi – minimalni broj bodova potrebnih da bi polaznik završio program:

    15 (3 x 4 ECTS-a za svaki obavezni predmet i 1 x 3 ECTS-a za jedan izborni predmet)

    Uvjeti upisa na program:

    Završen diplomski ili dodiplomski studij; radno iskustvo u visokoškolskoj ustanovi na rukovodećim pozicijama / u administrativnim službama.

    Struktura programa, ritam pohađanja i obveze polaznika

    Program/modul se sastoji od tri obavezna predmeta:

    1. Upravljanje institucijom i strateški menadžment (Institutional Governance and Strategic Management)

    - sastoji se od predavanja i samostalnih zadataka

    2. Institucionalno istraživanje i učinkovitost institucije (Institutional Research and Institutional Effectiveness)

    - sastoji se od seminara, radionica i samostalnih zadataka

    3. Financije u visokom obrazovanju (Finance Issues in Higher Education)

    - sastoji se od predavanja, obrazovanja na daljinu, samostalnih zadataka i ostalog

    te dva izborna predmeta:

    4. Istraživanje, inovacije i prijenos znanja (Research, Inovation and Knowledge Transfer)

    5. Internacionalizacija visokog obrazovanja (Internationalization of Higher Education).

    Obveze polaznika na svim predmetima su:

    prisustvo na nastavi, sudjelovanje u interaktivnim radionicama, čitanje zadane literature, priprema seminara.

    Ostale važne informacije o programu:

    Cijeli se modul izvodi na stranom jeziku (engleski jezik)pa je potencijalno zanimljiv i inozemnim polaznicima.

    U sklopu UNAPRORI projekta izrađeni su video-moduli o institucijskom istraživanju, a u planu je i ostali dio nastave prilagoditi e-učenju.

    Polaznicima tečaja može se, uz predočenje potvrde o uspješnom završetku seminara – pilotiranih modula Institutional Governance and Strategic Management (10. – 13. veljače 2015.) i Institutional Research and Institutional Effectiveness (23. – 25. veljače 2016.) / pozitivno ocijenjenom pisanom radu, priznati 4 ECTS-a za svaki uspješno završeni seminar. 
    Priznavanje kredita ostvarenih prethodnim učenjem provest će se pri upisu polaznika u program.


  • This
    course is intended as an introduction to the various theories of
    ideology. Upon completion of the course students will be able to
    identify and debate around key terms: postmodern, late capitalism,
    post-industrial society, informationalism, liquid modernity, hegemony
    and democracy. They will be able to debate around typical postmodern
    processes, such as new definition of work, re-articulation of
    political apparatuses, informatization and cognitarianism.

    The
    course begins with an overview of some of the theories relevant to
    studies of ideology which will be applied throughout the rest of the
    semester when specific time periods and case studies will be
    examined: “ideological State Apparatuses” (Althusser), “hegemony”
    (Gramsci), “capitalo-parliamentarism” (Badiou), “postmodern
    condition” (Lyotard), “post-ideology” (Žižek). At least one
    lecture will be about the cultural-studies redefiniton of the
    classical Marxist understanding of the ideology, and the notion of
    Culture as battlefield for representation. Concepts such as
    “post-industrial society” (Bell, Touraine), “informational
    capitalism” (Castells), “liquid modernity” (Bauman), “radical
    democracy” (Laclau, Mouffe), “societies of control” (Deleuze)
    will be introduced over the course of several lectures. Texts
    describing contemporary aporias of democracy (Žižek, Brown,
    Badiou), re-definition of the work and emergence of the cognitatiat
    (Hard, Negri, Virno), public and common goods (Federici, Caffenzis,
    Habermas).

    Each
    of the weekly sessions consists of a lecture and a seminar. During
    the lecture, which is the first part of a session, the professor
    introduces the topic and opens a discussion. The seminar section
    consists of a discussion on the text(s) the students were obliged to
    prepare. Alternatively, the seminar section is spent in close reading
    of a text.


  • 1. PREDMET: Aranžiranje i produkcija glazbe

    Aranžiranje i improvizacija

    Glazbeno aranžiranje na računalu

    Virtualni izvori zvuka i MIDI

    Multimedija

    Završne obrade zvuka

    Instrumentacija

    2.PREDMET: Obrada zvuka

    Akustika

    Značajke sluha i glasa

    Profesionalni prostori za snimanje i obradu zvuka

    Elektroakustički pretvarači, studijski mikrofoni i zvučnici

    Tehnike snimanja, obrade, pohrane, prijenosa, emitiranja i reprodukcije audio signala

    Digitalna obrada zvuka

    Objektivni i subjektivni parametri akustičke kvalitete

    3.PREDMET: Glazbeni aspekti

    Osnove poznavanja glazbenih instrumenata i vokalnih tehnika

    Teorija glazbe

    Glazba i oglašavanje

    Autorska prava

    Glazba u kontekstu cyber kulture

    Elektronička glazba


  • Povjerenstvo za e-učenje Sveučilišta u Rijeci
    - prostor za razmjenu materijala i informacija članova povjerenstva

  • Ovaj kolegij namijenjen je nastavnicima kao podrška u procesu izrade izvedbenih programa nastavnih predmeta. Sadržaji i zadaci osmišljeni su s ciljem osposobljavanja nastavnika za samostalnu izradu izvedbenih programa u kojima je naglasak na kompetencijama studenata i ishodima učenja.